S ubrzanjem života posljednjih desetljeća, sve većom izloženosti velikom broju informacija te društvenim pritiscima koji stvaraju visoka očekivanja, ljudi postaju opterećeni potrebom da budu kompetitivni na tržištu rada te postignu što veći poslovni uspjeh. Navedeno dovodi do povećanja razine stresa i anksioznosti u poslovnim situacijama te ima poražavajući utjecaj na općenitu kvalitetu života pojedinaca. Osim što pati zdravlje i kvaliteta života naših zaposlenika, ovakvi trendovi imaju direktan utjecaj na produktivnost na radnom mjestu pa time i na produktivnost kompanije.
Tema o kojoj se posljednjih godina sve više razgovara, a posebno sada, u vrijeme Covid pandemije, je tema mentalnog zdravlja. Statistike pokazuju da se u Ujedinjenom Kraljevstvu zbog poteškoća s mentalnim zdravljem zaposlenika gubi oko 70 milijuna radnih dana godišnje što poslodavce košta oko 2,4 milijarde funti1. Što je to mentalno zdravlje i kako se odražava u poslovnom kontekstu? Što kažu istraživanja i što je važno znati kako bi prevenirali negativne utjecaje i povećali pozitivne za našu kompaniju?
Što je to mentalno zdravlje?
Stručnjaci naglašavaju kako je sveukupno mentalno zdravlje puno više od samog odsustva mentalnih bolesti. Razlikuju se mentalno zdravlje i mentalna bolest kao dva odvojena, ali povezana kontinuuma (Slika 1), pri čemu mentalno zdravlje može biti loše i dobro, neovisno o tome postoji li kod pojedinca mentalna bolest ili ne2. Dobro mentalno zdravlje Svjetska zdravstvena organizacija definira kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresorima, raditi produktivno i pridonositi zajednici3. Istraživanja pokazuju kako se manje od četvrtine populacije nalazi baš u ovoj skupini4, a upravo su to pojedinci koji su najproduktivniji i najbolje prilagođeni svojoj radnoj okolini.
Što nam brojke govore?
Jedna od direktnih posljedica lošeg mentalnog zdravlja je apsentizam, odnosno, odsustvo s posla zbog bolovanja. Prema podacima HZZO-a iz 2018. godine, prosječni zaposlenik uzima 11 dana bolovanja godišnje, a prema istraživanju portala Moj Posao, 25% zaposlenika odlazi na bolovanje iako u tom trenutku nema nikakvih fizičkih smetnji. „Zdravi“ zaposlenici uzimaju prosječno 6,5 dana bolovanja godišnje, no pogledamo li razloge tih bolovanja, vidimo da većinu čine iscrpljenost (57%) i nagomilani stres (51%).
Osim apsentizma, posljedice lošeg mentalnog zdravlja po tvrtku se vide i u prezentizmu. U tom slučaju, zaposlenici dolaze na posao, no, zbog manjka koncentracije, fokusa i motiviranosti, njihova produktivnost je drastično smanjena. Prezentizam se može mjeriti u broju efikasnih radnih sati koje pojedini zaposlenik provede na poslu.
Također je potrebno mjeriti fluktuaciju i evidentirati razloge odlaska zaposlenika. Istraživanje Greenwood, Bapat i Maughan6 pokazuje kako je 50% milenijalaca (ljudi rođeni između 1980. i 1995. godine) i 75% pripadnika generacije Z (rođeni nakon 1995. godine) u SAD-u dalo otkaz barem jednom zbog problema s mentalnim zdravljem. U ovom slučaju mjerimo radne sate izgubljene na upražnjenim pozicijama, smanjenu produktivnost u periodu „uhodavanja“ novih osoba kao i „zaposlenika mentora“ novim djelatnicima te troškove regrutacije novih zaposlenika.
Osim navedenih, direktno mjerljivih posljedica, smanjena produktivnost može se mjeriti i neizravno. Prema različitim istraživanjima, zaposlenici kojima je teško fokusirati se i ne osjećaju se dobro su manje angažirani i inovativni, produciraju manje ideja i kreativnih rješenja te imaju slabije poslovne rezultate i zadovoljstvo klijenata u odnosu na zaposlenike koji su zadovoljni i ispunjeni na svom radnom mjestu.
I što sad?
Navedeni rezultati jasno ukazuju na negativne posljedice lošeg mentalnog zdravlja zaposlenika. Osim što pati kvaliteta života pojedinaca, očit je i direktan utjecaj na produktivnost na radnom mjestu pa time i na produktivnost kompanije.
Statistike pokazuju kako 20-25% osoba u nekom trenutku svog života ima poteškoća s mentalnim zdravljem. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije za ukupno opterećenje bolestima za Hrvatsku (DALYs) za 2016. godinu, mentalni su poremećaji na 4. mjestu vodećih skupina, iza kardiovaskularnih i malignih bolesti te ozljeda7. Neke procjene pokazuju da će čak 40% zaposlenih izostajati s posla zbog stresa ili psihičkih poteškoća. Suvremeni trendovi pokazuju kako ove brojke rastu uslijed Covid pandemije.
Također je važno prepoznati kako se karakteristike zaposlene populacije mijenjaju. Generacija Z, odnosno ljudi rođeni nakon 1995. godine, čine sve veći postotak radne snage. Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku predviđa se kako će do 2025. godine na hrvatskom tržištu radne snage biti čak 420 tisuća pripadnika Z-generacije. Istraživanja koja je provela hrvatska agencija Deep Project8, kao i druga svjetska istraživanja pokazala su kako ove generacije karakterizira izrazita orijentiranost digitalizaciji i tehnološka pismenost, društveni aktivizam, površnost i potreba da se sve dogodi odmah. Njihovo mentalno zdravlje je lošije u usporedbi s prijašnjim generacijama pa češće doživljavaju negativne emocije. Imaju nižu razinu samopouzdanja te povećanu sklonost anksioznosti, depresiji i ovisnostima što se uglavnom može pripisati većoj usamljenosti i uspoređivanju s drugima u „online svijetu“ te socijalnim očekivanjima gdje su mladi sve više opterećeni potrebom da budu kompetitivni na tržištu rada i postignu poslovni uspjeh. Vole dinamična, kreativna okruženja i autonomiju u poslu te puno lakše donose odluke o promjeni i odlasku iz tvrtke u kojoj rade. Budući da su skoro u potpunosti orijentirani na „online“, češće „guglaju“ potencijalne poslodavce i skloniji su javno iznijeti svoje mišljenje, što se može odraziti na imidž tvrtke kao (ne)poželjnog poslodavca.
Možemo očekivati kako će postojeći trendovi stvarati sve veći pritisak na kompanije da se prilagode zahtjevima tržišta rada kako bi privukli i zadržali kvalitetan kadar. Kao prvi i ključni korak u brizi o mentalnom zdravlju, stručnjaci navode otvorenu komunikaciju unutar tvrtke. Istraživanje koje je proveo Deloitte u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje se pratio utjecaj ulaganja u mentalno zdravlje zaposlenika na ukupne troškove kompanije, pokazuju povrat između 3 i 10 funti na svaku uloženu funtu. Točan iznos ovisio je o tipu podrške i specifičnim aktivnostima koje je poslodavac poduzeo9.
Koji su to točni koraci i najbolje prakse koje poslodavac može poduzeti po pitanju ove teme, pročitajte u našem sljedećem blogu „Kako pozitivno utjecati na mentalno zdravlje zaposlenika“!
Reference:
1 https://www.mentalhealth.org.uk/our-work/mental-health-workplace
2 Keyes, C.L.M. (2002). The mental health continuum: From languishing to flourishing in life. J Health Soc Behav 2002; 43: 207-22
3 World Health Organization. Mental health: strengthening our response [Internet]. Geneva: World health Organization; 2017 [citirano u lipnju 2017].
4 Keyes, C.L.M. (2003). Complete mental health: An agenda for the 21st century. In C. L. M. Keyes & J. Haidt (Eds.), Flourishing: Positive psychology and the life well-lived (pp. 293–312). American Psychological Association.
5 Preuzeto s https://www.moj-posao.net/Vijest/78983/Svaki-cetvrti-zaposlenik-priznaje-otvaranje-laznog-bolovanja/55/
6 Greenwood, K, Bapat V i Maughan, M. Research: People Want Their Employers To Talk About Mental Health. Harvard Business Review; 2019; dostupno na https://hbr.org/2019/10/research-people-want-their-employers-to-talk-about-mental-health
7 HZZJZ (2018). Mentalni poremećaji u RH. Zagreb. Dostupno na https://www.hzjz.hr/periodicne-publikacije/39269/
8 Car, D i Čalić, P. Zapošljavanje Z generacije; 2021. https://deepsolutions.hr/zaposljavanje-z-generacije/
9 Deloitte (2020). Mental health and employers – Refreshing the case for investment. Dostupno na https://www2.deloitte.com/uk/en/pages/consulting/articles/mental-health-and-employers-refreshing-the-case-for-investment.html
