Kako se nositi sa stresom?

Stres – ta zloglasna riječ koju sve češće imamo priliku vidjeti u medijskim natpisima i čije stanje smo svi prije ili poslije iskusili na vlastitoj koži! Današnji ubrzani način života i dinamični poslovni svijet predstavljaju stalni izazov u vidu izvršenja rokova, obaveza i zahtjeva, pa je sasvim logično da u moru očekivanja koji su stvoreni dolazi do napetosti koje se negativno održavaju na naše zdravlje. No što je zapravo stres?

Često ga nazivaju i bolest modernog doba – iako se sam po sebi teško može definirati kao bolest. Znanstvenici se slažu da je stres kompleksni fiziološki odgovor organizma na vanjsko ili unutarnje stanje koje se percipira kao opasnost. Manifestira se različitim simptomima kao što su loša probava, napadi panike, glavobolja, mučnina, anksioznost, depresija, kronični umor i pad koncentracije. Učestalo stanje stresa svakako je plodno tlo za nastanak mnogo težih oboljenja koji su njime uzrokovani, pa bi izloženost istom trebalo izbjeći koliko je god moguće. Kao što vidimo, stres nije za podcijeniti! Nažalost, dobrom dijelu nas stres je u međuvremenu postao toliko uobičajena pojava da ga često ni ne osvještavamo, iako njegove efekte svakako osjećamo. Ono što također ne osvještavamo su posljedice koje on sa sobom nosi, a to su često prijetnja zdravlju, raspoloženju, kvaliteti života te loš utjecaj na međuljudske odnose i poslovne rezultate.

Ali kako se boriti protiv njega i je li ga uopće moguće pobijediti? Odgovor je ne! Barem ne u potpunosti. No cilj ga ni nije iskorijeniti – iako se to na prvi pogled čini idealnim stanjem. Naime, stres u malim količinama može biti naš saveznik i djelovati pozitivno na produktivnost, koncentraciju i motivaciju te nam pomagati u ostvarivanju većih uspjeha u životu i gurati nas prema naprijed. Na kraju krajeva, postoji i manje poznati pozitivni stres koji našim životima daje dozu uzbudljivosti i puni nas energijom. Kao što vidimo, ukloniti stres u potpunosti gotovo je nemoguće, ali držati ga pod kontrolom svakako je izvedivo – a to se postiže prateći samog sebe, kontrolirajući naše misli i pravilno se postavljajući prema situacijama koje sa sobom nose najveće količine stresa. U nastavku donosimo 6 koraka u borbi protiv stresa.

1. SPAVATI DOVOLJNO

Američko udruženje za psihologiju iznijelo je podatak kako 43% odraslih tvrde da ih stres drži budnima ili u najmanju ruku slabi kvalitetu sna koja je esencijalna za oporavak. Ukoliko se prepoznajete u ovom dijelu – niste sami. Trudite se spavati dovoljno i konstantno ići na počinak u isto vrijeme. Nakon određenog perioda tijelo će se priviknuti na rutinu pa će u večernjem terminu u kojem je naviklo preći u stanje mirovanja san spontano doći na oči. Prostorija u kojoj spavamo trebala bi biti tamna i tiha, kako bi maksimalno izolirali vanjske podražaje.

2. HRANITI SE ZDRAVO

Nije tajna da je zdrava prehrana ključ sretnog i dugovječnog života, no njen utjecaj na stres gotovo je nemjerljiv. Stres dokazano utječe na probavne smetnje i slabljenje imunološkog sustava, a zdrava hrana je podloga za prevenciju negativnih utjecaja. Ono što bi kod borbe protiv stresa svakako trebali uvrstiti u svoju prehranu je dovoljna količina bjelančevina, vitamina i minerala. Također bi trebalo pojačati unos ribe i povrća, a namirnice poput orašastih podova, tamne čokolade i jogurta blagotvorno će utjecati na naše psihofizičko stanje. Kavu zamijenite čajem, a dozvoljena je i čaša vina za opuštanje.

3. FIZIČKA AKTIVNOST

Svi smo čuli za izreku „u zdravom tijelu zdrav duh“, a ono što se time naglašava je činjenica kako je veza između fiztičkog i mentalnog neraskidiva. Redovno bavljenje sportom ili drugim oblikom fizičke rekrecije dokazano pozitivno utječe na opće raspoloženje čovjeka. Razlog tome je lučenje endorfina koji se popularno naziva i hormon sreće prilikom obavljanja fizičke aktivnosti, pa nije ni čudo što mnogi stres napadaju upravo fizičkim angažmanom. Iako se tjelesnim aktivnostima ne borimo isključivo protiv stresa, njihovo uvrštavanje u svakodnevnicu sjajan je način da se oslobodimo negativne energije i izbacimo frustracije koje su se nakupile duboko u nama.

4. SMIJEH

Smijeh neutralizira negativne emocije, a uz dozu humora svaka zadaća je lakša. Osim što nam pomaže da stvari ne uzimamo pretjerano ozbiljno, prisustvo smijeha stvara i psihološko udaljavanje od problema, što opet vodi do stanja opuštenosti kod kojeg čovjek pruža najbolje rezultate. Trebamo li inspiraciju ugledajmo se na najbolje, a to su djeca. Dok se odrasla osoba dnevno nasmije do 15 puta, djeca to čine čak 400 puta unutar jednog dana. Sasvim je jasno da je odrasloj osobi nemoguće imati stanje svijesti poput bezbrižnog djeteta, no benefiti poput opuštenosti, energičnosti i inspiracije koje smijeh sa sobom nosi od ogromnog su značaja za zdrav i uravnotežen život.

5. DISANJE

Duboko i usporeno disanje potiče aktivaciju autonomnog ili vegetativnog živčanog sustava i oslobađa hormone koji su zaduženi za naše opuštanje. Taj proces kreira amosferu smirenosti pod kojom generalno donosimo bolje i racionalnije odluke. Kod situacija naglašenog stresa osim dubokog i usporenog disanja potrebno je pripaziti da disanje dolazi iz trbuha, a ne iz pluća. Nakon par trenutaka pravilnog disanja otkucaji srca će se sniziti, a stres će postupno slabiti. Kada opuštamo izdah trebalo bi pripaziti da traje u najmanju ruku jednako dugo kao udah, a maksimalno dvostruko više.

6. MISLITI RACIONALNO I POZITIVNO

Detaljnim planiranjem i pripremom dana unaprijed faktor stresa moguće je sniziti na minimum. Naučite optimalno upravljati vremenom, jedan od glavnih razloga stresa je upravo nemogućnost obavljanja posla na vrijeme. Postavite prioritete za dnevne zadaće i orijentirajte se po njihovom imperativu. Kroz dnevne zadatke idite korak po korak, ne razmišljajte koliko obaveza vas čeka – mudar čovjek jednom je napisao kako i putovanje od tisuću milja počinje jednim korakom. Ne zamarajte se nebitnim stvarima, naučite razlikovati bitno od nebitnog i uskoro će uslijediti poboljšanje raspoloženja spoznajom. Ono što je možda i najbitnije, naučite se izraziti svoje osjećaje i progovoriti o nevoljama koje vas tište. Svoje probleme nemojte držati pohranjenima duboko u sebi, razgovor s prijateljom ili članom obitelji olakšat će tegobe i ubrzati proces poboljšanja raspoloženja.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.